Vesti, Povododom prikazivanja filma Apofenija na SOFEST-u
    •  
    • Povododom prikazivanja filma Apofenija na SOFEST-u

      SOFEST 2016 / Vesti / Povododom prikazivanja filma Apofenija ...
      06. Jul 2016.
      Nevericom, parodijom i satirom prožeto je već na prvi pogled kontroverzno i groteskno filmsko delo „APOFENIJA" novosadskog autora Marina Maleševića prikazano 6 jula u okviru 45 jubilarnog filmskog festivala u Sopotu

       (POVODOM PRIKAZIVANJA FILMA “APOFENIJA”  R. MARINA MALESEVICA U OKVIRU 45 SOFEST-a I 160  GODISNJICE RODJENJA NIKOLE TESLE)

      Nevericom, parodijom i satirom prožeto je već na prvi pogled kontroverzno i groteskno filmsko delo „APOFENIJA“ novosadskog autora Marina Maleševića prikazano 6 jula u okviru 45 jubilarnog filmskog festivala u Sopotu. Svaki drugi i dublji pogled, međutim, otkriva da se iza paravana te zabavne filmske šarade plasira provokativna priča o fenomenu onostranosti koji se u stvarnosti civilizacije naročito ispoljio sa prodorom Teslinih visokofrekventnih struja i bežičnih komunikacija, a revolucionaran impuls i novu dimenziju celom procesu dala su istraživanja kvantnih fizičara koja se poklapaju sa burnim razvojem konkretnih medija kao što su radio, , radio mikroskop, radio teleskop, radar, sonar, televizija, film, Internet, kompjuter, mobilna telefonija, rentgen, skener, robotika, raketna tehnologija, daljinsko upravljanje i drugi izumi, čiji je najautoritativniji i najeminentniji predstavnik Nikola Tesla.

      Konkretni mediji proizvode povratnu informaciju o prostoru i vremenu u koje su lansirani fokusirajući se posebno na dalji prodor nauke u misteriozne dubine atomskog jezgra. Taj revolucionaran, dramatičan prodor u subatomski nivo istraživanja dogodio se 2o-tih godina dvadesetog veka, kada je Maks Plank postavio matematičke jednačine na kojima je izgrađena predstava o tzv „Plankovom zidu“ kao granici koja deli svet atoma od onog sveta koji čine kvantovi i kvarkovi, a koji egzistira na subatomskom nivou. 

      U tom subatomskom svetu sukobile su se osnove klasične fizike sa fenomenima koji su mogući jedino u okvirima fenomenologije kvantne holografske paradigme koju čine sinhronicitet, prekognicija, ekstrasenzorna percepcija, vantelesna iskustva, psihokineza, teleportacija, čudesna isceljenja, mistična religiozna iskustva, Blagodatni oganj...,,a to znači da su mnoga naučno dokazana saznanja na udaru sasvim suprotno pozicioniranih predstava o svetu. Nasuprot razmišljanjima Sigmunda Frojda, na primer, Karl Gustav Jung tvrdi da religija nije iluzija, već je to čovekov bitan odnos prema najvišoj vrednosti. Ona je osoben stav svesti koja je bitno izmenjena putem doživljaja numinoznog. Suština religije je, smatra Jung,  u snažnom doživljaju moćnih nepoznatih, transpersonalnih, onostranih sila koje vladaju čovekom i upravljaju njegovom sudbinom mimo i protiv njegove volje. To je doživljaj nekog nadmoćnog dejstva koje obuzima ljudski subjekt i ovladava njime. Po Jungu,dakle,religija nije duševni poremećaj, neuroza. Ona, ne samo da nije patološki fenomen, nego je uslov duševnog zdravlja i smislenog ljudskog života... Na ovoj planeti zaista postoje tajnovite, misteriozne lokacije na kojima se u komunikaciji između ovostranog i onostranog od praiskona prizivaju i događaju neobjašnjive tradicionalne i ritualno posredovane pojave.

      U plemenskoj memoriji i tradiciji hinduista koji danas žive na indonežanskom ostrvu Bali, prizivaju se duše koje u obliku kvantnog energetskog potencijala lutaju svemirskim prostranstvima. Sve se to čini u nastojanju da se duše reinkarniraju i ovaplote u telima savremenika. Slična veza sa numinoznom silom održava se već vekovima u Jerusalimu gde se vernici, o pravoslavnom Uskrsu, okupljaju u Crkvi Hristovog groba i gde se, posredstvom liturgijskog pojanja i određene obredne procedure, događa pojava Blagodatnog ognja.

      Mediji navode da je istaknuti britanski muzičar, Dejvid Bouvi, koji je preminuo početkom 2016 godine, samo dva dana pre nego što se pojavio njegov, sada poznati album „Black Star” (“Crna zvezda") , tražio da se njegov pepeo raspe po Baliju. Bouvi je izvesno vreme proveo na tom ostrvu i u drugim delovima Indonezije. Posle njegove smrti list „Džakarta post“ izveštava da je muzičar nekoliko svojih pesama objavio i na indonežanskom jeziku. Bouviju je tokom cele karijere Svemir bio glavna inspiracija. Prvo se proslavio singlom “Space oddity"  („Svemirska čudnovatost“) . Grupa od  sedam zvezda u blizini Marsa koje formiraju znak munje koji je bio iscrtan na Bouvijevom licu, dobila je ime po Dejvidu Bouviju. Ipak, da bi se dobila što jasnija predstava o fenomenu ovog jedinstvenog muzičara potrebno  je reći da upravo Dejvid Bouvi u filmu „Prestiž“  reditelja Kristofera Nolana, tumači lik Nikole Tesle.

      MIODRAG NOVAKOVIC

    •